Znate ono kada postoji jedan vrt koji vas doslovce obara s nogu i za koji želite da ga nekako preslikate na svoju okućnicu? U mom slučaju to je vrt moje šogorice i šogora, Jasmine i Vladimira Vrljića u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni. Ovaj umjetničko dizajnerski par svoj je talent za art, estetiku i ljepotu dizajna preslikao i na svoju okućnicu od 1.000 kvadrata u kojoj obitava više od 200 biljnih jedinki, a među njima 170 različitih vrsta, mahom zimzelenih. Zbog toga Jasminin vrt (ja ga tako zovem jer je moja šogorica Jasmina zaljubljena u njega) fantastično izgleda i zimi, a u jesen, kada javori (posebna Jasminina ljubav) mijenjaju boju lišća, dojam je jednostavno neopisiv.
O Jasmini sam već pisala kao o vrhunskoj dizajnerici stakla, a sve o čudesnim staklenim predmetima i skulpturama koje radi možete pročitati ovdje.
Ako se pitate koliko dugo treba da vrt izgleda ovako, Jasmina će reći da biljke imaju cca 15 godina. Neke i nešto manje, desetak. No treba imati u vidu da su neka stabla bila već nekoliko godina stara kada su posađena u vrt, pa su tako sada imaju i preko 20 godina. Dio biljaka Vrljići su sami birali i nabavljali, a za dio su se pobrinuli stručnjaci koji su im pomogli oko dizajna vrta. Da, znam, to zvuči za mnoge neizvedivo, no u slučaju Jasmine i Vladimira oni su nekako spontano tu priču gradili kroz godine, kompenzirajući svoj rad s uslugama stručnjaka za hortikulturu i nabavkom biljaka.
Posebnost ovog vrta su i neke rijetke križane biljke, a Jasmina rado ističe da imaju četiri križanca koje sigurno nitko drugi nema. Primjerice, tu je biljka koju su nabavili od jednog književnika i ljubitelja javora, a koju je on, onako za sebe, nazvao Hrvatska suza. Nalik je tuji, budući da ima unutra nešto i od nje, ali ne raste u grm nego u visinu te izgled skroz ludo, tanka i osam metara visoka. A spustite li pogled s visina na tlo, i tamo ćete naći prava čuda, jer je vrt ispunjen brojnim patuljastim zimzelenim biljkama, a po tlu se šire zeleni prekrivači iz roda juniperus.
Dio za druženje i sjedenje u vrtu napravljen je od starih cigli koje je Vladimir nabavio nakon što je negdje srušena jedna stara škola. Od te je cigle sazidan i veliki roštilj. Detalj koji upada u oči su i stepenice koje vode iz jednog nivoa vrta u drugi, a načinjene su od starih željezničkih pragova.
Poglede, osim biljaka, privlače i detalji poput staklenih skulptura pingvina, ili brončane skulpture čovjek-žaba, autora Nikole Vrljića, poznatog mladog hrvatskog kipara i Vladimirovog sina.
I da, dobro ste primijetili, ovo je vrt praktički bez cvijeća. Jasmina ima samo nekoliko bijelih cvijetnica, nekoliko lavandi i jednu zimsku eriku koja cvate u siječnju. Umjesto cvjetnih nijansi i klasičnih varijanti koje ima većina vrtova, u ovom se igra boja događa na javorovom lišću ili kada crvena lozica prolazi stadije od zelenog do cvenog lišća. Uostalom, ovaj vrt nikada nije bio zamišljen kao nešto već viđeno, što svi imaju. I zato je tako poseban. Pa za kraj, uživajte u galeriji fotki Jasmininog vrta. 🙂
